Borelioza


BORELIOZA

Lyme borelioza, lajmska bolest

Prouzročitelj bolesti je bakterija Borrelia Burgdorferi koju prenosi krpelj, a osim nje može je prenositi i virus meningoencefalitisa. Poznate su četiri vrste ove bakterije, ali se još uvijek pojavljuju i nove vrste za koje nije poznato uzrokuju li bolesti kod ljudi. Prenose se s ubodom inficiranog krpelja, rijetko ubodom zaraženih insekata.

Prvu fazu obilježavaju kožne promjene. Borrelia se razmnožava na razini kože na mjestu uboda u 3 do 4 tjedna, lokalni eritem koji je u početku malen i jednostavan te postupno raste, može zadržati stalno crvenilo (erythema migrans – putuje kroz tijelo) ili može poprimiti samo oblik prstena različite veličine.

Neki pacijenti ozdrave spontano, a kod većine se bolest razvije. Kod polovine pacijenata osim crvenila nema drugih simptoma, a kod druge polovine se još javljaju lokalni znaci: svrbež i peckanje. Uobičajeni simptomi koji prate crvenilo su: glavobolje, umor, bolovi u mišićima i zglobovima.

Ponekad se može pojaviti i promjena na koži – borelijski limfocitom. To je plavkasto-crvenkasta otvrdlina u blizini mjesta uboda. Može biti individualna ili se javljati zajedno s crvenilom, a najčešće se u tom obliku javlja na bradavici ili uhu. Ako se pacijent ne tretira u prvoj fazi bolesti, bolest napreduje do druge faze (osim u rijetkim slučajevima samoozdravljenja).

Druga faza: bakterija ulazi u krv limfe i kruži po cijelom tijelu, bez posebne reakcije i vidljivih simptoma. Neke vrste Borrelia se nastanjuju u koži s dodatnim crvenilom u raznim dijelovima tijela. Glavni problem pacijenata u drugoj fazi je da su svi nalazi jetrene funkcije normalni. Takvi pacijenti mogu proći više vrsta dijagnostike prije nego se postavi dijagnoza.

Kako borelija utječe na središnji živčani sustav, može uzrokovati meningitis ili encefalitis, ili može doći do oštećenja moždanih živaca – najčešće živaca lica ili očnog živca. Kod djelovanja na središnji živčani sustav mogu se pojaviti poremećaji pamćenja, koncentracije, razdražljivost i glavobolje.

Kod djelovanja na periferni živčani sustav pacijent može imati problema pri hodu (šepati). Borrelia se lako može nastaniti u zglobovima i uzrokovati bol i oteklinu. Ponekad, iako dosta rijetko, može uzrokovati probleme s očima ili srčanim mišićem (srčani udar). Borrelia se lako nastanjuje i u mišićima i uzrokuje bol ili ukočenost. Bolovi su više ili manje lokalni, pojavljuju se na više mjesta i mijenjaju intenzitet tako da je pacijent stalno umoran.

Treća faza: nastupa nekoliko godina nakon infekcije. Može imati kronično djelovanje na kožu, živce i zglobove. Sve promjene na koži koje se javljaju (nos, uši, vrhovi prstiju) manifestiraju se na način da koža gubi svojstva, odnosno da se suši, istanjuje – postaje prozirna, bora se, ili postaje plavičasto-crvene boje. Najčešće se to vidi u stražnjem dijelu ruke, na podlakticama, ali i na stopalima i potkoljenicama.

U ovoj fazi Borrelia utječe na središnji živčani sustav i to rezultira poremećajima pamćenja i koncentracije, pacijent je emotivno labilan i umoran. Ako je došlo do djelovanja na zglobove, to se uglavnom manifestira kao bol ili oticanje, posebno velikih zglobova kod kojih dolazi do istjecanja tekućine u zglob.

Nije nužno da pacijent prolazi sve tri faze, oko 30% pacijenata nema karakteristično crvenilo ili ga se ne može sjetiti. Kod bolesnika kod kojih se u prvoj fazi bolesti razvija crvenilo, dijagnoza se može postaviti na prvi pogled. U tim slučajevima, ukoliko pokušavamo dokazati prisutnost Borrelia protutijela, za potvrdu dijagnoze nisu nužno potrebne pretrage krvi jer su protutijela u krvi cijelo vrijeme negativna.

Za bolesnike u drugoj ili trećoj fazi bolesti za dokaz lokalizirane borelioze važno je odrediti prisutnost protutijela u krvi. Procjena tog nalaza nije uvijek jednostavna jer su rezultati u početku bolesti jednostavno negativni ili lažno pozitivni. Za potvrdu dijagnoze potrebno je dodatno ispitati uzorke tkiva (kože, zglobne ovojnice) ili tjelesnih tekućina (moždane tekućine) pomoću kojih je moguće dokazati prisutnost Borrelia bakterije.

Postupak izolacije bakterije je dugotrajan (dva do tri mjeseca), a kod razvoja bolesti potrebno je poduzeti nešto čim ranije. U dijagnosticiranju je problem u tome što se bolest manifestira različitim simptomima kojima može oponašati druge bolesti. Stoga je Lyme borelioza ili lajmska bolest dobila i naziv „veliki sljedbenik”.